Smanjuje se broj poljoprivrednih gospodarstva

Izvješće Europskog revizorskog suda pokazalo je da potpora nije bila dobro definirana

Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava u razdoblju od 2020. do 2022. godine, prema podatcima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, smanjio se za 4407. U 2022. godini ukupno je bilo registrirano 128.290 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 31.696 samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava.

Te je podatke iznijela Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, istaknuvši i da je u prethodnoj godini ukupno bilo registrirano 140.874 OPG-ova i 22.906 samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, a u 2020. godini ukupno je bilo registrirano 154.679 OPG-ova i 10.250 samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava. Uspoređujući te podatke, jasno je da je broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od 2020. do 2022 smanjen za više od 26.000. "No valja uzeti u obzir da hranu u Republici Hrvatskoj, uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva, proizvode i druge pravne osobe, poput obrta, trgovačkih društava i zadruga. Primjerice, broj trgovačkih društava koja se bave poljoprivredom sa 3039 u 2020. godini narastao je na 3400 u 2022. godini, a broj obrta je sa 2299 u 2020. narastao na 2466. Ono na što posebno treba obratiti pozornost jest činjenica da je broj samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava sa 10.250 u 2020. godini narastao na 31.696 u 2022. godini. Valja podsjetiti kako se, sukladno s odredbama Zakona o poljoprivredi, samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo definira kao fizička osoba poljoprivrednik koje se za osobne potrebe bavi poljoprivredom i čija ekonomska veličina nije veća od 3000 eura – dakle, ne bavi se preradom, niti proizvodima daje dodanu vrijednost, pa u tom smislu tu pojavu treba dodatno istražiti. Zbog toga bi tom podatku trebalo pristupiti s dužnom pozornošću kako bismo iz analize saznali koji su razlozi utjecali na povećanje broja samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava i kako će to utjecati na ispunjenje ciljeva zadanih u Strategiji poljoprivrede Republike Hrvatske, čija je vizija povećanje produktivnosti, konkurentnosti, održivosti i otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u Republici Hrvatskoj", kazala je Petir, koja je nedavno na jednoj od sjednica tog odbora istaknula da je bolje pozicioniranje i prepoznavanje značenja položaja mladih poljoprivrednika ključ opstanka poljoprivrede i ruralnih područja, i u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji.

Perspektiva

"Nova financijska perspektiva EU-a osigurala je mladim poljoprivrednicima potpore za pokretanje poljoprivrednog posla koje su dvostruko veće od dosadašnjih i mogu ići i do 100.000 eura, no novac sam po sebi nije dostatan, stoga je ključno prepoznati i rješavati izazove koji koče generacijsku obnovu hrvatskog sela i poljoprivrede, poput pristupa poljoprivrednom zemljištu, proizvodnim resursima, kapitalu, financijskim instrumentima, znanju i edukciji te dostupnosti komunalne, socijalne i društvene infrastrukture, posebno širokopojasnog interneta, koji su nužni za ostanak mladih na selu", istaknula je Petir.

Podsjetila je kako je na prijedlog Odbora za poljoprivredu prihvaćen amandman na Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je povećan broj bodova za mlade poljoprivrednike kako bi oni ostvarili prednost pri zakupu poljoprivrednog zemljišta, jer je bez poljoprivrednog zemljišta teško razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Petir je rekla kako je Izvješće Europskog revizorskog suda pokazalo da potpora mladim poljoprivrednicima često nije bila dobro definirana, te je upozoreno na potrebu boljeg usmjeravanja mjera za mlade poljoprivrednike jačanjem procjene potreba i postavljanjem ciljeva, ali i poboljšanjem sustava za praćenje i evaluaciju.

Na istom sastanku istaknuto je, između ostaloga, da se sve manje ljudi želi baviti poljoprivredom, smanjuje se broj poljoprivrednih gospodarstava, a primjetan je i trend pada broja mladih na ruralnim područjima, što je uvjetovano neprofitabilnošću poljoprivredne djelatnosti, visokim cijenama i ograničenom dostupnošću poljoprivrednog zemljišta, nedostupnošću kapitala, novih znanja i tehnologija, administrativnim preprekama i percepcijom poljoprivrednog sektora.

Predstavljajući glavne zaključke Izvješća Europskog revizorskog suda o mladim poljoprivrednicima, naglašeno je kako bi se mjere za mlade poljoprivrednike trebale temeljiti na njihovim stvarnim potrebama, za što su potrebne detaljnije analize na razini EU-a i država članica, ali i praćenju postignutih rezultata, čime bi se osigurala učinkovitost korištenja mjera.

Na istom je skupu ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula da je generacijska obnova jedan od devet specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike i strateški cilj nacionalne poljoprivredne politike i nacionalne politike obnove i revitalizacije ruralnih područja, kao i drugih politika.

Uz dva posto sredstava koja su iz omotnice za izravna plaćanja namijenjena mladim poljoprivrednicima, Nacionalnim strateškim planom osigurana je paušalna potpora od 75.000 eura za pokretanje poljoprivredne djelatnosti i njome se planira obuhvatiti 1035 poljoprivrednika. Preko financijskih instrumenata do sada je ugovoreno 717 milijuna kuna financijskih sredstava, pri čemu udio mladih poljoprivrednika koji ih koristi iznosi 23 %. U novom financijskom razdoblju planirano je neograničeno korištenje financijskih instrumenata za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Maksimalna potpora za projekte mladih poljoprivrednika u novom programskom razdoblju može iznositi i do 80 % intenziteta, dodatna prednost dana im je i odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zahvaljujući Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora, a 77 milijuna kuna osigurano je kroz NPOO za digitalizaciju, preciznu poljoprivredu i sljedivost proizvoda.

Potrebe

Istaknuta je i potreba provođenja analize o potrebama mladih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj, ali i važnost pravovremene dostupnosti informacija i pristupa edukacijama, kao i veće usmjerenosti financijskih instrumenata mladim poljoprivrednicima.

Upozoreno je i na probleme u realizaciji osiguranja dostupnosti širokopojasnog interneta na ruralnim područjima, zbog nepostojanja zakonske regulative o linijskoj infrastrukturi, ali i pohvaljene mjere koje se provode, kao i iskoristivost sredstava iz EU fondova, što se, prema Izvješću Europskog revizorskog suda, odvija bez utvrđenih pogrešaka.

Upozoreno je pri tome kako je mjera kojom se podupiralo prenošenje poljoprivrednih gospodarstava na mlade poljoprivrednike stvorila novi sloj siromašnih građana Republike Hrvatske i kako mladi poljoprivrednici zbog nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta nisu u mogućnosti realizirati svoje poslovne planove. Naglašen je i nerazmjer sredstava država članica za revitalizaciju njihovih ruralnih područja.

Također je naglašeno kako je potrebno pronaći modele za olakšanje rada mladih poljoprivrednika, poput poticaja za samozapošljavanje, poticaja za brendiranje proizvoda ili osiguranje financijskih sredstava za pretfinanciranje projekata, i sa strane države i sa strane jedinica lokalne i regionalne samouprave.

U sve se navedeno treba uključiti i znanstvena zajednica, Savjetodavna služba i lokalni proizvođači, jer mogu odgovoriti na izazove koji stoje pred poljoprivrednicima, a upozoreno je i na važnost cjeloživotnog učenja i važnost funkcionalne infrastrukture na ruralnim područjima.

Ono što je također važno jest osigurati dostupnost poljoprivrednog zemljišta, posebice stočarima za proširenje njihove proizvodnje, jer ni privatno poljoprivredno zemljište više nije dostupno.

Na sastanku je bilo riječi i o aktivnostima koje provodi Osječko-baranjska županija (OBŠ½) kao potporu mladim poljoprivrednicima, gdje se provode posebne mjere, čiji intenzitet iznosi 70 %, a za ekološke proizvođače i do 80 % potpore. OBŠ½ je osigurao i potpore za prvo osnivanje OPG-a, kojima dvije godine pokriva trošak mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a dodatnim sredstvima potiče se i prerada poljoprivrednih proizvoda.
Zdenka Rupčić

Objavio: Glas-slavonije.hr